Istraživanje reprezentacija međukulturnih kontakata u češkim putopisnim tekstovima iz Sredozemlja do 1918. godine uz korištenje alata digital humanities 

O projektu 

Naziv projekta: Istraživanje reprezentacija međukulturnih kontakata u češkim putopisnim tekstovima iz Sredozemlja do 1918. godine uz korištenje alata digital humanities 

  (kratica: DIGEOCAT & Lib.) 

Vrijeme trajanja projekta: 12/2022–12/2025 

Projekt je financiran iz programa EU „Cooperation partnership in higher education Erasmus+“ (2022- 1-CZ01-KA220-HED-000085765) 

Nositelj: Sveučilište Palackog u Olomoucu (Filozofski fakultet / Prirodoznanstveni fakultet) 

Partnerske organizacije: Universita degli Studi di Udine, Univesidad de Granada, Sveučilište u Zagrebu, Moravská zemská knihovna v Brně 

Glavni je cilj projekta kreiranje inovativnog alata digital humanities, odnosno digitalne knjižnice putopisnih tekstova, koja će biti dostupna online i koja će posredstvom tema usmjerenih na međukulturni kontakt biti interaktivno povezana s digitalnim multitematskim atlasom.  

 

Planirani rezultati  

Glavni rezultat projekta bit će kreirani multitematski atlas koji će biti dostupan online. Atlas će kroz teme usmjerene na međukulturni kontakt biti povezan s digitalnom knjižnicom koju će činiti izabrani korpus putopisa DIGEOCAT & Lib. Na razvijene alate, koji će moći obrađivati veliku količinu podataka, oslanjat će se svi drugi rezultati: studije, specijalizirane karte, izvještaji i druge diseminacijske aktivnosti neophodne za prezentaciju mogućnosti korištenja alata u obrazovanju i istraživanju. 

Aktualnosti

Online radionica o istraživanju čeških putopisa iz Sredozemlja

U petak 2. studenog 2024. održana je prva iz ciklusa četiriju radionica na temu „Istraživanje čeških putopisa iz Sredozemlja od 15. stoljeća do 1918. godine uz korištenje alata digital humanities“, na kojem su sudjelovali studenti i istraživači sa Sveučilišta Palackog u Olomoucu te s naših projektnih partnerskih sveučilišta u hrvatskom Zagrebu, talijanskim Udinama i španjolskoj Granadi. Na četverosatnoj uvodnoj radionici „Kako razumjeti putopisne tekstove i kako ih ‘čitati’ uz pomoć alata digital humanities?“, koju su vodili Jiří Hrabal (Filozofski fakultet Sveučilišta Palackog u Olomoucu) i Radek Barvíř (Prirodoznanstveni fakultet Sveučilišta Palackog u Olomoucu), sudjelovalo je 33 sudionika. Sljedeća radionica održat će se 15. studenog, ovaj put na temu „Češki putopisni tekstovi iz područja Levanta“, a vodit će je dr. Jana Kolářová i dr. David Jirsa s Katedre za bohemistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta Palackog u Olomoucu.

Dan EU projekata u Zagrebu

Dana 17. listopada 2024. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održan je „Dan EU projekta“. Na njemu je predstavljeno pet velikih projekata u čijem provođenju sudjeluje Filozofski fakultet u Zagrebu, uključujući i naš koji je predstavio voditelj hrvatskog tima Matija Ivačić. Događanje koje je otvorio dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Domagoj Tončinić održano je u okviru Dana otvorenih vrata hrvatskog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije.

Projektna konferencija u Udinama

3. i 4. listopada 2024. na Sveučilištu u Udinama je održana naša konferencija The Mediterranean in Travelogue Literature. Tom se prilikom okupio gotovo cijeli naš međunarodni projektni tim.

Međunarodna konferencija Universität trifft Museum: Kunst, Geschichte und jüdisches Leben in Europa

Članica projektnog tima i voditeljica Centra za judaističke studije u Olomoucu dr. Ivana Cahová prezentirala je naš projekt u Beču i Eisenstadtu na međunarodnoj konferenciji Universität trifft Museum: Kunst, Geschichte und jüdisches Leben in Europa, koja je održana u danima 23.–25. rujna 2024.

Međunarodna bohemistička znanstvena konferencija u Zagrebu

U okviru Međunarodne bohemističke znanstvene konferencije – Migracije (Filozofski fakultet u Zagrebu, 26.–27. rujna 2024.) koordinator projekta Jiří Hrabal održao je izlaganje na temu „Co vypovídají české cestopisné texty z Dalmatského království o imigraci Čechů do Dalmácie?” („Što govore češki putopisni tekstovi iz Kraljevine Dalmacije o imigraciji Čeha u Dalmaciju?“).

Međunarodna konferencija u organizaciji našeg projekta

U Udinama, Italija, održat će se konferencija „The Mediterranean in Travelogue Literature“, na kojoj će s izlaganjima sudjelovati članovi našeg projektnog tima.

Naš projekt na Osmom hrvatskom slavističkom kongresu

Koordinator projekta Jiří Hrabal prezentirao je naš projekt na Osmom hrvatskom slavističkom kongresu u Slavonskom Brodu (11.–14. rujna 2024.) s izlaganjem „Istraživanje prezentacije alteriteta u češkim putopisnim tekstovima iz Dalmacije do 1918. godine: od književne kulture do digitalne humanistike i natrag”. Na kongresu je sudjelovalo više od sto istraživača iz 13 zemalja. Odnosi među partnerskim zemljama našeg projekta time su dodatno osnaženi, u skladu s aktivnosti „cooperation partnership“.

Završni radovi nastali u okviru projekta Digeocat & Lib.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Palackog u lipnju 2024. obranjena su prva dva završna rada koja su nastala u okviru našeg projekta. Autor prvog je Vladan Merenčík, a posrijedi je diplomski rad s nazivom „Putopis Šimona Aloisa Tudecia de Monte Galea“. Taj rad nastao je pod mentorstvom doc. Radmile Prchal Pavlíčkove na Katedri za povijest. Markéta Kurucová (studentica bohemistike i talijanistike) napisala je završni rad na preddiplomskom studiju “Venezia nella letteratura di viaggio ceca della prima età moderna” pod mentorstvom dr. Eve Skříčkove, a obranila ga je na Katedri za romanistiku.

Prijevod putopisa Karela Liebschera na hrvatski

U sklopu edukativnih aktivnosti našeg projekta u hrvatskom književnom časopisu Artikulacije (17/2024, s. 121-134) objavljen je prijevod kratkog putopisnog teksta Karela Liebschera „Na pobřeží Istrie“ iz 1888. godine na hrvatski jezik. Prijevod je nastajao u okviru trodijelne radionice „Češki putopisni tekstovi u prijevodu: izazovi i specifičnosti“, koja se odvijala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prijevod potpisuju Jana Perutka, Franka Radetić, Josipa Teskera i Lara Varjačić, a radionice je vodio Matija Ivačić.

Radionica na Sveučilištu u Varšavi

U utorak 4. 6. 2024. voditelj projekta DIGEOCAT & Lib. Jiří Hrabal u okviru četverosatne radionice predstavio je rad na projektu poljskim studentima Sveučilišta u Varšavi.

Predavanje i sastanak projektnog tima u Zagrebu

Dana 6. svibnja Jiří Hrabal predstavio je u okviru predavanja o specifičnostima putopisne književnosti rad na projektu Digeocat & Lib. studentima bohemistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon toga naš tročlani hrvatski projektni tim (FFZG) sastao se s nositeljem projekta (FFUP). Na sastanku se između ostalog raspravljalo o odnosu između načina prijevoza pripovjednog „ja“ u putopisnim tekstovima i konstitucije pripovijedanog prostora.

Istraživački tim

Nositelj projekta je Sveučilište Palackog u Olomoucu (UPOL), koje u projekt uključuje: 

  • tim stručnjaka za češku književnu kulturu od 15. stoljeća do 1918. godine te za kulturne aspekte narativnih tekstova s Katedre za bohemistiku (UPOL), 
  • tim stručnjaka iz digitalnog mapiranja i geoiformatike s Katedre za geoinformatiku (UPOL), 
  • iskusni sveučilišni Projektni servis UP (https://psup.cz), koji pruža kompleksne usluge za potrebe aktivosti projekta, uključujući projektno savjetovanje te njegovo administrativno i financijsko vođenje; češki partner na projektu ugledna je institucija: 
  • Moravska zemaljska knjižnica u Brnu s timom stručnjaka iz područja digitalizacije kulturne baštine, uključujući i tehničku potporu za istu. 

Timovi inozemnih partnerskih sveučilišta: 

U projekt su uključeni Sveučilište u Granadi, Sveučilište u Udinama i Sveučilište u Zagrebu jer se kulturna i povijesna područja koja ona reprezentiraju nalaze u europskom dijelu Sredozemlja, dakle na prostoru koji su češki putopisci primarno posjećivali. Timove s ovih sveučilišta čine stručnjaci iz područja književne kulture, lingvistike, antropologije i geografije. 

 

Samo će uzajamna suradnja timova s partnerskih institucija dovesti do realizacije projekta u kojem je nužno povezati čitav niz specijalizacija i kulturno-povijesnih disciplina. 


SVEUČILIŠTE PALACKOG U OLOMOUCU – FILOZOFSKI FAKULTET

  • Jiří Hrabal

    voditelj projekta

    PhD., docent; Katedra za bohemistiku; Filozofski fakultet; Sveučilište Palackog u Olomoucu 

    • glavni voditelj projekta i autor ideje kreiranja digitalnog multitematskog atlasa i digitalne knjižnice čeških putopisnih tekstova iz područja Sredozemlja; 
    • specijalist za naratologiju, povijest književne teorije i književne kulture srednje Europe i zapadnog Balkana; 
    • utemeljitelj i glavni koordinator „Centra za istraživanje putopisa i povijesti pisanih reprezentacija međukulturnih kontakata“  („Centrum pro výzkum cestopisu a dějin písemných reprezentací  mezikulturních kontaktů“), www.cvc.upol.cz; 
    • glavni organizator 9 međunarodnih akademskih interdisciplinarnih simpozija „Umjetnost i kulture srednje Europe“ („Umění a kultury střední Evropy“) (2011–2019); 
    • uspješno završen znanstveni projekt: „Češka prepričavanja Robinsona Crusoea i njihova uloga u češkoj kulturi i društvu od kraja 18. stoljeća do danas“ („Česká převyprávění Robinsona Crusoe a jejich role v české kultuře a společnosti od konce 18. století po dnešek“) (2020–2023, individualni projekt, GA ČR 20-03868S), glavni  voditelj;  
    • važniji radovi u posljednjih 5 godina: 
    • Hrabal, J. (eds.) (2023). Eduard Griez de Ronse a jeho úřední deníky z let 1841 a 1842. 

    Olomouc, Vydavatelství Filozofické fakulty UP. 

    • Hrabal, J. (2022). Češki putopisni tekstovi iz Kraljevine Dalmacije. Književna smotra 54, 

    204(2), 53–64. 

    • Hrabal, J. (2022). „Český příběh” o Robinsonu Crusoeovi v 19. století v kontextu tehdejší cestopisné literatury. Slovo a smysl 19, 40, 46–64. 
    • Hrabal, J. (2022). Siegfried Kapper and the South Slavic Literary Culture of the Western Balkans. In Hrabal, J. – Trojková, N. (eds.) Jewish Literature and Culture in Central Europe. Slovo a smysl 19, 39 (speciální vydání), 39–58. 
    • Hrabal, J. (2020). Ostrov Robinsona Crusoe v české literární kultuře. In Hrabal, J. (eds.) Ostrov v literaturách a kulturách střední Evropy. Olomouc, Vydavatelství Filozofické fakulty UP, 11–33. 
  • Sarah Lemmen

    članica istraživačkog tima

    PhD., docentica; Katedra za modernu i suvremenu povijest; Fakultet geografije i povijesti; Universidad Complutense de Madrid 

     

    • stručnjakinja za kulturnu povijest srednje i istočne Europe u 19. i 20. stoljeću s naglaskom na povijest putovanja i turizma, migraciju i egzil, prekogranične radnike, prekogranično emitiranje radija te druge nadnacionalne i globalne fenomene. Istraživački se dugoročno usredotočuje na češke putopise iz južnoeuropskih i izvaneuropskih regija od 19. stoljeća do 2. svjetskog rata;  
    • suosnivačica i glavna koordinatorica projekta REIECO (Red española de Investigación sobre Europa Central y Oriental), španjolske mreže za istraživanje srednje i istočne Europe; 
    • članica uredništva akademskog časopisa Cuadernos de Historia Contemporánea; 
    • uspješno završen znanstveni projekt: „Prekogranični radnici u Europi tijekom hladnog rata: Mikropovijest privremene migracije“  (Comunidad de Madrid, PR 65/19-22442, 2020–2023), glavna voditeljica; 
    • važniji radovi u posljednjih 5 godina: 
      • Lemmen, S. (2023). Who’s speaking? Eastern European Exile in Franco’s Spain and the Cold War propaganda battle. In Bravo, G. G. – Faraldo, J. M. (eds.) Interacting Francoism. Entanglement, Comparison and Transfer between Dictaturships in the 20th Century. London, Routledge, 179–199. 
      • Lemmen, S. (2023). Travelling second class. Czech tourists between national identity and Europeanness in Cairo, 1890s–1930s. Journal of Tourism History 15/1., 3–19. 
      • Lemmen, S. a Le Normand, B. (eds.) (2021). Ports in State Socialism – or why the Cold War Matters to Maritime History. International Journal of Maritime History 33/1 (speciální vydání). 
      • Lemmen, S. (2020). Beyond the League of Nations: Public Debates on International Relations in Czechoslovakia during the Interwar Period. In Becker, P. – Wheatley, N. (eds.). Remaking Central Europe: The League of Nations and the Former Habsburg Lands. Oxford, Oxford University Press (The history and theory of international law), 343–362. 
      • Lemmen, S. (2018). Tschechen auf Reisen. Repräsentationen der außereuropäischen Welt und nationale Identität in Ostmitteleuropa 1890–1938 [Travelling Czechs. Representations of the non-European world and national identity in East Central Europe, 1890–1938]. Köln-Wien, Böhlau. 
    • David Jirsa

      član istraživačkog tima

      PhD., docent; Katedra za bohemistiku; Filozofski fakultet; Sveučilište Palackog u Olomoucu

      • nastavnik, urednik, prevoditelj i popularizator znanosti (obrazovni podcast s više od 50 000 pratitelja);
      • stručnjak za povijest duhovne/kršćanske književnosti i književnu teoriju postmoderne (poststrukturalizam, Frankfurtska škola i kritička teorija);
      • dugogodišnji suorganizator i nacionalni koordinator Erasmus+ programa financiranog sredstvima EU „YIA-IYC“ (Youth in Action – International Youth Camp);
      • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
        • Jirsa, D. (2018). Od tvaru k poezii: Jan Strakoš ve Tvaru. In Kubíček, T. – Wiendl., J. Obrazy kultury a společnosti v období první Brno, Moravská zemská knihovna, 91–98.
        • Jirsa, D. (2018). Pozice Timothea Vodičky při tažení olomouckých dominikánů proti Karlu In Jirsa, D. – Trojková, N. (ed.) Je to s tím akordem velký kříž. Olomouc, Vydavatelství Filozofické fakulty UP.
        • Jirsa, D. (2020). Literární eseje Timothea Vodičky v kontextu katolického myšlení o literatuře v první polovině 20. století. In Jirsa, D. – Trojková, N. (ed.) Timotheus Vodička, Tvůrce a tradice – Eseje o české literatuře století. Olomouc, Vydavatelství Filozofické fakulty UP.
        • Jirsa, (2020). Světová literatura po roce 1989. In Adámková, P. (eds.) Nová literatura
        • 3 pro střední školy. Brno, Didaktis, 196–215.
        • Jirsa (2022). Doslov – Přínos Petra Hory české literární historie. In Hrabal, J. – Jirsa,
        • D. –Trojková, N. (ed.) Odpovědnost a dobrodružství. Řemeslo recenzentovo
    • Jana Vrajová

      članica istraživačkog tima

      PhD., docentica; Katedra za bohemistiku; Filozofski fakultet; Sveučilište Palackog u Olomoucu

      • stručnjakinja za povijest književnosti 19. stoljeća s naglaskom na žensko pismo i antičke utjecaje u češkoj književnosti;
      • uspješno završen znanstveni projekt: projekt Filozofskog fakulteta Sveučilišta Palackog (FPVC2013/18): „Stvaralaštvo Sofie Podlipske u kontekstima i koordinatama češke književnosti 2. polovice 19. stoljeća“ („Tvorba Sofie Podlipské v kontextech a souřadnicích české literatury poloviny 19. století“);
      • važniji radovi u posljednjih 5 godina: 
        • Vrajová, (2023). Realismus a dekadence jako „nákaza” v dobové řeči o literatuře 19.

      století. Slavica Wratislaviensia CLXXVII, 177, 149–155.

      • Vrajová, (2023). Ideál v hávu dokumentarity. Česká literatura 70, 4, 429–457.
      • Vrajová, (2022). Paměťová stopa židovství v memoárové literatuře autorů konce 19. století. In Hrabal, J. – Trojková, N. (eds.) Židovská literatura a kultura ve střední Evropě. Slovo a smysl 19, 39 (speciální vydání), 39–58.
      • Vrajová, (2020). Parnasistní variace na středověké putování svatého Brandana (Julius Zeyer, Kronika o svatém Brandanu). In Hrabal, J. (ed.). Ostrov v literaturách a kulturách střední Evropy. Olomouc, Vydavatelství Filozofické fakulty UP, 61–69.
      • Vrajová, (2020). Pozdní dílo Terézy Novákové v doteku s modernistickými tendencemi. V Gilk, E. (ed.). Impresionismus v české kultuře (1880–1920). Vydavatelství Filozofické fakulty UP, 113–122.

    • Ivana Cahová

      članica istraživačkog tima

      PhD., docentica; voditeljica Centra za judaističke studije Kurta a Ursule Schubert;  Filozofski fakultet; Sveučilište Palackog u Olomoucu

      • stručnjakinja za češku i njemačku židovsku književnost, njemačku židovsku književnost u Izraelu, predodžbu i ostavštinu šoa u književnosti i filmu te povijest židovskih zajednica u Češkoj i Moravskoj ;
      • uspješno završen znanstveni projekt: „Židovska kulturna i intelektualna povijest Olomouca II – otisnuta stručna karta Razvoj židovskog naseljavanja Olomouca: Geografska i socioekonomska struktura židovskog stanovništva u razdoblju 1180–2021“ („Židovské kulturní a intelektuální dějiny Olomouce II – odborná tištěná mapa Vývoj židovského osídlení Olomouce: Geografická a socioekonomická struktura židovského obyvatelstva v období 1180–2021“) (IGA_FF_2021_026, MŠMT);
      • glavna organizatorica međunarodne ljetne škole Schismatics, Heretics, and Religious Crisis: Frankism and the Turbulent 18th Century in East Central European Jewry. EAJS. 11.–21. 8. 2022, Sveučilište Palackog u Olomoucu;
      • glavna organizatorica međunarodne online radionice Olomouc – Jerusalem Week 2021, Centar za judaističke studije Kurta i Ursule Schubert, Sveučilište Palackog u Olomoucu i Mandelov institut židovskih studija, Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu, 24.–27. 5. 2021, (online);
      • suorganizatorica redovitog popularno-znanstvenog multižanrovskog festivala Dani židovske kulture Olomouc – Sveučilište Palackog u Olomoucu, Muzej umjetnosti Olomouc, Židovska zajednica Olomouc (16 godina postojanja);
      • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
        • Cahová, I. (ed.) – Barvíř, R. – Chalupný, V. – Jeništa A. – Lapiszová, K. – Niklová, P. – Papoušek, – Pospíšil, J. – Řezníčková, A. – Svobodníková, N. (2022). Vývoj židovského osídlení v Olomouci: geografická a socioekonomická struktura židovského obyvatelstva v období 1180–2021. Specializovaná tištěná mapa. Olomouc, Univerzita Palackého.
        • Cahová, – Jeništa, A. – Barvíř, R. (eds.) (2022). Židovské kulturní a intelektuální dějiny Olomouce. Specializovaná tištěná mapa. Olomouc, Muzeum umění.
        • Cahová, I. (2021). Dramatik Max Zweig – prorok nového humanismu (dramatik Max Zweig – Prorok nového humanismu). Olomouc, Univerzita Palackého.
        • Cahová, (2020). „‚Inteligence je tu – pro krmení prasat.‘ Engelmannův kruh a kulturní prostředí olomouckých Židů v prvních desetiletích 20. století“. In Crhová, M. (ed.). Přerámování židovského života: moravské židovstvo v moderní době. Olomouc, Univerzita Palackého, 95–112.
        • Cahová, I. (2018). „Max Zweig: Apoštol nového humanismu. Politické perspektivy Maxe Zweiga“. In Wakounig, M. – Kühnel, F. (eds.) East Central Europe at a Glance. Lidé. Developments, Europa Orientalis, Institut für Osteuropäische Geschichte an der Universität Wien, (18), 251–272.
    • Jana Kolářová

      članica istraživačkog tima

      Ph.D., docentica; Katedra za bohemistiku; Filozofski fakultet; Sveučilište Palackog u Olomoucu

      • stručnjakinja u području srednjovjekovne i rane novovjekovne književnosti, zanima se posebice za latinsku književnost renesansnog humanizma;
      • uspješno završen znanstveni projekt: projekt Filozofskog fakulteta Sveučilišta Palackog (FPVČ 2014/452100601): „Djelo Jiříja Bartholda Pontana u kontekstu latinske humanističke književnosti katoličke provenijencije“ („Dílo Jiřího Bartholda Pontana v kontextu latinské humanistické literatury katolické provenience [The work of Jiří Barthold in the context of Latin humanist literature of catholic provenance]“)
      • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
        • Kolářová, (2022). On the Image of Jews in Latin Humanist Poetry. Slovo a smysl (19), 39

      (speciální vydání), 109–122.

      • Kolářová, J. (2021). Balbínovo Examen melissaeum mezi humanistickou a barokní poetikou [Examen melissaeum of Bohuslav Balbín between renaissance and baroque poetics]. In Bobková-Valentová, – Havlík, J. M. – Viták, K. (eds.): BB 400. Ó kráso Země české, vlastenče náš. Sborník příspěvků. E-publication, 285–219.
      • Kolářová, (2020). Básnické dílo Jiřího Bartholda Pontana. [Poetic Works of Georgius Bartholdus Pontanus]. Olomouc, Vydavatelství Filozofické fakulty UP.
      • Kolářová, (2019). Saints and Patrons in the Works of Jiří Bartholdus Pontanus of Breitenberk. In Škarpová, Marie a kol. (eds.). Patron Saints and Saintly Patronage in Early Modern Central Europe. Praha, Karolinum, 158–168.
      • Kolářová, (2019). K ediční práci Eduarda Petrů [To the Editorial Work of Eduard Petrů]. Bohemica Olomucensia 11 (3), 92–102
    • Markéta Stejskalová

      članica istraživačkog tima

      istraživač početnik


    SVEUČILIŠTE PALACKOG U OLOMOUCU – PRIRODOZNANSTVENI FAKULTET

    • Vít Voženílek

      koordinator projekta

      Prof. Dr., redoviti profesor; Katedra za geoinformatiku; Prirodoznanstveni fakultet; Sveučilište Palackog u Olomoucu

      • stručnjak za geovizualizaciju, tematsku i atlasnu kartografiju;
      • osnivač i voditelj Katedre za geoinformatiku Prirodoznanstvenog fakulteta Sveučilišta Palackog u Olomoucu (geoinformatics.upol.cz);
      • glavni organizator Kartografskih dana koji se svake godine održavaju u Olomoucu (https://kartografickyden.upol.cz/) (od godine);
      • doredsjednik Međunarodnog kartografskog društva (https://www.icaci.org/) (od 2015. godine);
      • potpredsjednik Češkog kartografskog društva (https://www.cartography.cz/) (od godine);
      • uspješno završen znanstveni projekt: NAKI – Ministarstvo kulture reg. Ne. DG20P020VV029, „Češki dijalekti u interaktivnom prikazu. Dokumentacija i načini omogućavanja dostupnosti nestajućeg jezičnog nalijeđa kao neodvojivog dijela regionalnih identiteta“ („České dialekty v interaktivním zobrazení. Dokumentace a způsoby zpřístupnění mizejícího jazykového dědictví jako nedílné součásti regionálních identit“) (2020–2022);
      • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
        • Ireinová, – Voženílek, V. – Vondráková, A. – Koníček, J. (2021). Mapping, synthesis and visualization of Czech dialects. International Journal of Cartography. DOI: 10.1080/23729333.2021.1978039.
        • Barvíř, R. – Voženílek, V. (2020). Developing Versatile Graphic Map Load Metrics. ISPRS Journal of Geo-Information, 9(12), 705. DOI: 10.3390/ijgi912070, 5www.mdpi.com/journal/ijgi.
        • Pour, T. – Voženílek, V. (2020). Thermal data analysis for urban climate research: A case study of Olomouc, GEOGRAPHIA CASSOVIENSIS. 14 (1), 77–91.
        • Ireinová, – Voženílek, V. – Koníček, J. et al. (2022). Atlas nářečí českého jazyka: instrumentál plurálu. Olomouc, Univerzita Palackého v Olomouci. M.A.P.S.
        • Ireinová, – Voženílek, V. – Koníček, J. et al. (2022). Atlas nářečí českého jazyka: deklinace substantiv. Olomouc, Univerzita Palackého v Olomouci. M.A.P.S.
      • Radek Barvíř

        ČLANICA ISTRAŽIVAČKOG TIMA

        PhD., docent; Katedra za geoinformatiku; Prirodoznanstveni fakultet; Sveučilište Palackog u Olomoucu

        • organizator Kartografskih dana u Olomoucu;
        • sudjelovanje na projektu „Redukcija informacijskog deficita i razvoj sposobnosti imaginacije u osoba s oštećenjem vida pomoću 3D modelâ s auditivnim elementima („Redukce informačního deficitu a rozvoj představivosti osob se zrakovým postižením prostřednictvím 3D modelů s auditivními prvky“) (TAČR TL03000679);
        • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
        • Lázna, – Barvíř, R. – Vondráková, A. – Brus, J. (2022). Creating a Haptic 3D Model of Wenceslas Hill in Olomouc. Applied Sciences, 12(21). DOI: doi.org/10.3390/app122110817.
        • Cahová, I. – Barvíř, R. – Jeništa, A. a kol. (2022). Vývoj židovského osídlení Olomouce: Geografická a socioekonomická struktura židovské populace v období 1180–2021. Olomouc, Univerzita Palackého v Olomouci.
        • Barvíř, R. – Voženílek, V. (2021). Graphic Map Load Measuring Tool – development and International Journal of Cartography, 7(3), 285–303. DOI: doi.org/10.1080/23729333.2021.1972907.
        • Vondráková, A. – Růžičková, V. – Kroupová, K. – Barvíř, R. – Brus, J. – Voženílek, V. (2020). Tyflomapy-tyflografika-tyflokartografie: Percepce prostoru prostřednictvím audio-taktilních 3D Olomouc, Univerzita Palackého v Olomouci.
        • Barvíř, R. – Voženílek, V. (2020). Developing Versatile Graphic Map Load Metrics. ISPRS International Journal of Geo-Information, 9(12), DOI: doi.org/10.3390/ijgi9120705.
      • Jakub Koníček

        ČLANICA ISTRAŽIVAČKOG TIMA

        Doktorand; Katedra za geoinformatiku; Prirodoznanstveni fakultet; Sveučilište Palackog u Olomoucu

        • grafičar i webmaster na Prirodoznanstvenom fakultetu Sveučilišta Palackog u Olomoucu;
        • lektor Czechitas & freelancer;
        • sudjelovanje na projektu NAKI III – Atlas češkog jezika 2027: 50 godina nacionalnog istraživanja narječja češkog jezika (NAKI III – Atlas českého jazyka 2027: 50 let celostátního výzkumu nářečí českého jazyka);
        • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
          • Ireinová, – Voženílek, V. – Koníček, J. et al. (2022). Atlas nářečí českého jazyka: deklinace substantiv. Olomouc, Univerzita Palackého v Olomouci. M.A.P.S.
          • Ireinová, – Voženílek, V. – Koníček, J. et al. (2022). Atlas nářečí českého jazyka: instrumentál plurálu. Olomouc, Univerzita Palackého v Olomouci. M.A.P.S.
          • Koníček, – Rocha, M. F. D. (2022). Visual comparison of differences in understanding to spatially oriented infographics, Abstr. Int. Cartogr. Assoc., 5, 108. DOI: https://doi.org/10.5194/ica-abs-5-108-2022.
          • Pánek, J. – Barvíř, R. – Koníček, J. – Brlík, M. (2021). The emotional map of Prague – data on what locals think about the Czech capital?, Data in Brief, Volume 39. DOI: 1016/j.dib.2021.107649.
          • Burian, – Šťastný, S. – Voženílek, V. – Barvíř R. – Koníček, J. – Vondráková, A. (2021). Atlas Moravskoslezského kraje: lidé, podnikání, prostředí. Olomouc, Urban Planner, s. o. pro Moravskoslezský kraj. 89.

            SVEUČILIŠTE U UDINAMA

            • Anna Maria Perissutti

              koordinatorica projekta

              Ph.D., docentica; Katedra za strane jezike i književnosti; Sveučilište u Udinama

              • koordinatorica talijanskog tima u projektu DIGEOCAT;
              • stručnjakinja u području lingvistike, semantike i sintakse češkog jezika, usvanjanja češkog kao drugog jezika, prevođenja;
              • osnivačica i glavna koordinatorica europskog projekta „Wrilab2 Online Reading and Writing Laboratory for Czech, German, Italian and Slovenian as L2“, (2013–2016; wrilab2.eu), br. ugovora 2013-3701/001-001; br. projekta 543551-LLP-1-2013-1-IT-KA2-KA2MP;
              • osnivačica i glavna koordinatorica katedarskog projekta „Translab, Multilanguage Translation Laboratory“ (2017–2019; translab-project.eu);
              • sudionica na međunarodnom projektu „Humanističke znanosti te povijesni i kulturni kontekst srednje i istočne Europe u 20. stoljeću“ („Humanitní vědy a historický a kulturní kontext střední avýchodníEvropyvestoletí“)(2019–2020), pod vodstvom prof.AnnaliseCosentinosa Sveučilišta Sapienza u Rimu;
              • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
                • Perissutti, M. (2023). Osservazioni sulle traduzioni italiane dello Švejk. Teoria Testo

              Traduzione 18, https://teseo.unitn.it/ticontre/article/view/2418.

              • Perissutti, M. (2022). Classi di verbi cechi tra semantica e sintassi. Azionalità e aspetto in un modello semantico scalare. Řím, Aracne.
              • Perissutti, M. (2021). About Truth and Possible Worlds: Pavel Tichý and His Logical and Philosophical Research. Slovo a Smysl 18, 38, 111–124.
              • Perissutti, M. – Kuri, S. (eds.) (2019). Un progetto didattico per la traduzione specializzata. Udine, Forum Editrice.
              • Esvan, – Perissutti A. M. – Trovesi A. (2019). Grammatica ceca, Fonetica, morfologia e sintassi con esercizi e soluzioni. Milán, Hoepli.
            • Francesco Visentin

              član istraživačkog tima

              PhD., Professore Associato, Katedra za jezike i književnosti, komunikaciju, obrazovanje i društvene studije; Sveučilište u Udinama

              • kulturni geograf; predaje humanu geografiju i geografiju srednje i istočne Europe;
              • bavi se promjenama vode i krajolika posebice u Italiji, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Španjolskoj te trenutno surađuje na nekoliko projekata koji se bave kulturnim nalijeđem, razvojem krajolika i imaginacijom u području turizma;
              • sudionik na projektu EUWATHER i na projektu JPI – Cultural Heritage Funded Project koji je usmjeren na reevaluaciju europskih manjih rijeka i kanala kao kulturnog krajolika (s University of Brighton (UK), University of Leiden (NL) i University of Girona (ES), (2015–2017);
              • zanima se za odnos umjetnosti, književnosti i geografije;
              • važniji radovi u posljednjih 5 godina:

              • Cavallo – Vallerani F. – Visentin F. (ed.) (2023). Arcipelago delle maree. Esplorare gli incerti confini della Venezia Anfibia. Benátky, Cafoscarina.
              • Kaaristo M. – Visentin F. (2023). Absence as an affordance: thinking with(out) water on the inland waterways, Cultural Geographies, 30 (1), 87–102.
              • Visentin – Venturini F. (2022). River Contracts in north-east Italy: Water management or participatory processes?. The Geographical Journal, early view. DOI: https://doi.org/10.1111/geoj.12473;
              • Cavallo F. – Vallerani F. – Visentin F. (2021). Heart of Wetness: Living, narrating, and representing ancient memories and new water rhythms in the Venetian Lagoon, Shima, 15 (1), 1–17.
              • Visentin – Vallerani F. (eds.) (2018). Waterways and the Cultural Landscape. Londýn, Routledge.
            • Gaia Seminara

              članica istraživačkog tima

              PhD., Professore a contratto; Katedra za jezike i književnosti, komunikaciju, obrazovanje i društvene studije; Sveučilište u Udinama

              • stručnjakinja za književnu povijest, češku književnu kulturu 20. stoljeća, književnu kritiku, prevođenje;
              • uspješno završen znanstveni projekt: „Kultura izvan oficijalnih krugova: arhivsko istraživanje“ („La cultura oltre i circuiti ufficiali: una ricerca d’archivio“] (2019–2021, individualni projekt br. 0000002/07.01.2020, Katedra za europske, američke i interkulturne studije, Sveučilište Sapienza u Rimu);
              • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
                • Seminara, (ed., prev.) (2023, prosinac). Václav Havel. La voce per il cambiamento . Macerata, Edizioni Università di Macerata.
                • Seminara, G. (2022). Mladí lidé a mládežnické organizace z Itálie do Československa na 1. světovém festivalu demokratické mládeže (1947). [vložený článek]. Příspěvek prezentovaný na „Mezinárodní konferenci Beyond Language 2022“: https://bl2022.epi.uj.edu.pl/;
                • Seminara, (2019). Redefinování literární skutečnosti: příklad Bohumila Hrabala.
                • Sedmihradská revue XXVIII, 77–85;
                • Seminara, (2018). Pár slov k italskému překladu Příliš hlučná samota. Slovo a smysl 29, 137–149.
            • Elisa Bin

              članica istraživačkog tima
              • zanima se za suvremenu češku poeziju, češku poeziju 30. godina, zvukovnu/foničku orkestraciju u poeziji i njezinu analizu prema Červenkinim teorijama;
              • važniji radovi  u posljednjih 5 godina:
                • Bin, (ed., prev.) (2021). Petr Hruška, Volevamo salvarci. Turín, Miraggi Edizioni.
                • Bin, – Fortunato, L. (ed., prev.) [u tisku]. Jiří Orten, Quaderno azzurro, Quaderno zigrinato, Quaderno rosso. Bari, Edizionidellassenza.

            UNIVERSIDAD DE GRANADA

            • Miriam Fernández-Santiago

              Koordinatorica projekta

              U-CHASS: Centre for Computational Humanities and Social Sciences, Sveučilište u Granadi

              PhD., predstojnica Katedre za anglistiku i germanistiku, Sveučilište u Granadi

                  • Jiří Měsíc

                    član istraživačkog tima

                    Ph.D., docent; Katedra za englesku i njemačku filologiju; Filozofski fakultet; Sveučilište u Granadi

                    • stručnjak za englesku i američku književnost i kulturu, koji povezuje svoja polja interesa s folklornim tradicijama Pirenejskog poluotoka, naročito s religijskim porijeklom andaluzijskih običaja (corridas de toros, hodočašća, proslava Uskrsa i drugi blagdani);
                    • u godinama 2018–2019 objavljivao rezultate istraživanja o andaluzijskoj kulturi u časopisu Listy Ostravské univerzity (časopis Filozofskog fakulteta Ostravskog sveučilišta);
                    • prevoditelj s engleskog, španjolskog i francuskog na češki jezik; korisnik više potpora Češke književne zaklade (Česká literární nadace) za prevođenje i knjižna izdanja;
                    • u godinama 2015–2016 bio je glavni voditelj projekta „Leonard Cohen, moderni trubadur“ („Leonard Cohen, moderní trubadúr“) (IGA_FF_2015_007), koji je financiralo Ministarstvo školstva, mladih i tjelesne kulture Češke Republike za specifično sveučilišno istraživanje na Sveučilištu Palackog u Olomoucu;
                    • član „Češke i slovačke asocijacije američkih studija“ i „Španjolske asocijacije američkih studija“;
                    • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
                      • Měsíc, (2021). Las huellas del Mesías en la corrida de toros. Revista de Estudios Taurinos, 47, 251–275.
                      • Měsíc, (2021). Leonard Cohen, the ‘Sufi’ Mystic. In G. Gregory, & M. Dines (Eds.), Exploring the Spiritual in Popular Music: Beatified Beats (pp. 29–47). Londýn, Bloomsbury.
                      • Měsíc, (2021). Gertruda Steinová: Mluvit a naslouchat (2 ed. & trans.). Praha, Éditions Fra.
                      • Měsíc, (2020). Leonard Cohen, the Modern Troubadour. Olomouc, Vydavatelství UP.
                      • Měsíc, (2020). John Pass: Větrná zvonkohra (ed. & prev.). Ostrava, Protimluv.
                        • José Alejandro Calero Díaz

                          član istraživačkog tima

                           PhD; docent; Katedra za grčku i slavensku filologiju; Filozofski fakultet; Sveučilište u Granadi

                          • stručnjak iz bohemistike s  pedagoškom praksom iz usvajanja češkog kao stranog jezika duljom od dvadeset godina;
                          • predmet njegovih istraživačkih interesa su uzajamni odnos semantike i sintakse primijenjene u leksikografiji, leksikografija izražajnih varijanti u češkom jeziku i reprezentacija „metalingvistike“ u češkom jeziku;
                          • krajem 2012. godine bio je gostujući istraživač na Sveučilištu Columbia, gdje je proučavao lingvističku ikoničnost i lingvistički fonosimbolizam;
                          • važniji radovi o češkom jeziku:
                            • Calero, D. J. A. (2011). La Fuerza Ilocutiva Socialmente Reprochable en el Léxico. Analysis Contrastivo Checo-Español. Jazykově-kulturní kompetence a frazeologická motivace. Kapela.
                            • Calero, D. J. A. (2011.) Lexikální Šablony Role And Reference Grammar (Příspěvek k výzkumu českých sloves mluvení). Studie z Korpusové Lingvistiky. str. 166–173.
                            • Calero, D. J. A. (2012). “La valoración de lo metalingüístico a través de verbos de habla checos.” Eslavística Complutense. 12, s. 105–116.
                            • Calero, D. J. A. (2012). “Los verbos zoomorficos de habla como representacion lexica de la fuerza ilocutiva en checo.” Eslavistica Complutense. 2012.
                            • Calero, D. J. A. (2013). “La expresividad y la ironía verbální. (studio sobre la valoracion negativa en el verbo checo).“ Tonos Digital, Nº24.

                        Sveučilište u Zagrebu 

                        • Matija Ivačić

                          koordinator projekta

                          Dr. sc.; docent; Katedra za češki jezik i književnost; Filozofski fakultet; Sveučilište u Zagrebu

                          • koordinator hrvatskog tima u projektu DIGEOCAT;
                          • stručnjak za češku poratnu književnost, suvremenu češku književnost, književno prevođenje, češko-hrvatske književne odnose;
                          • član organizacijskog i programskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa povodom 55 godina samostalnog studija češkog jezika i književnosti u Zagrebu (17.–18. 9. 2021);
                          • član uredništva znanstvenog časopisa Književna smotra;
                          • voditelj institucijskog projekta Filozofskog fakulteta Suvremena češka proza II (1990–2000), (2022–), (11- 933-1024);
                          • uspješno završen znanstveni projekt: A Game-Changing Year: Czechoslovakia and Europe in 1968 (https://project.praguespring68.eu/) (2018– 2020, program Europa za građane, 602011-CITIZ-1-2018-1-SK-CITIZ-REMEM), koordinator hrvatskog tima na projektu;
                          • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
                            • Ivačić, M. (2023). Žert před Žertem. Nad novelou Pršelo jim štěstí Jana Trefulky. In Ivačić, M. – Ivanković, K. – kos, S. – Novosad, A. – Vuković, P. (eds.) Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa povodom 55 godina samostalnog studija češkog jezika i književnosti u Záhřeb, FF Press, 37–49.
                            • Ivačić, M. (2021). On Milan Kundera – In a Problematic Manner (On Jan Novák’s Book Milan Český život a doba, Argo & Paseka, Praha 2020). Umjetnost riječi LXV, 3–4, 277–282.
                            • Ivačić, M. (2020). Naracija u službi zamagljivanja: Zgoda policijskog prefekta Ladislava Književna smotra LII, 198 (4), 75–82.
                            • Ivačić, (2020). Češka kriminalistička proza 1958–1969: refleksija, reprezentacija. Záhřeb, Hrvatska sveučilišna naklada.
                            • Ivačić, M. (2020). Prague Spring in Croatian Daily Newspapers and Newspapers and Testimonies from Northwestern Croatia. In Matejko, L. – Ivančík, M. (eds.) Narratives of Remembrance. 1968: the Past Present and the Present Past. Proceedings of the international symposium „Culture of Remembrance and Remembrance of Culture“ held in Forlì on 14th–15th of November Bratislava, Comenius University in Bratislava, Bratislava, 104–117.
                          • Suzana Kos

                            Članica istraživačkog tima

                            Dr. sc.; izvanredna profesorica; Katedra za češki jezik i književnost; Filozofski fakultet; Sveučilište u Zagrebu

                            • stručnjakinja za suvremenu češku književnost, feminističku/rodnu književnu kritiku, češku popularnu književnost, češku književnost 19. stoljeća;
                            • predsjednica organizacijskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa povodom 55 godina samostalnog studija češkog jezika i književnosti u Zagrebu (17.–18. 9. 2021);
                            • uspješno završen znanstveni projekt: A Game-Changing Year: Czechoslovakia and Europe in 1968 (https://project.praguespring68.eu/) (2018– 2020, program Europa za građane, 602011-CITIZ-1-2018-1-SK-CITIZ-REMEM), istraživačica;
                            • važniji radovi u posljednjih 5 godina:
                              • Kos, S. (2021). Ženski identiteti u tranziciji: češke autorice na prijelazu u 21 stoljeće, Záhřeb, Hrvatska sveučilišna
                              • Kos, (2020). Život na margini – stranac/Drugi u prozama Petre Hůlove. Književna smotra 198 (4), 95–102.
                              • Kos, S. (2019). Dětská realita v prózách Petry Soukupové. Słowiańszczyzna dawniej i dziś – język, literatura, kultura. Monografia ze studiów slawistycznych IV / Kołodziej, Agnieszka, Tyszkowskiej-Kasprzak, Elżbieta, Ślawskiej, Magdalena, Ursulenko, Anna (ur.). Wroclaw: Oficyna Wydawnicza ATUT – Wrocławskie Wydawnictwo Oświatowe, 411–416.
                              • Kos, S. – Željeznjak, A. (2018). Tradicionalne i netradicionalne ženske uloge u romanu Krakatit Karela Čapeka. Književna smotra 187 (1), 53–61.



                          • Nives Ratković

                            Članica istraživačkog tima

                            istraživač početnik


                          MORAVSKA ZEMALJSKA KNJIŽNICA U BRNU

                          Kontakt

                            Research into representations of intercultural contacts 
                            in Czech 
                            travelogue texts from the Mediterranean up to 1918, using digital humanities. 
                            2022-1-CZ01-KA220-HED-000085765